Godinama smo slušali da je mozak centar svega – emocija, odluka, stresa, raspoloženja. Ali nova istraživanja jasno pokazuju nešto iznenađujuće: naš stomak, odnosno crijeva, igraju jednako veliku ulogu u tome kako se osjećamo. Toliko veliku da ga naučnici sve češće nazivaju “drugim mozgom”.

Kako crijeva utiču na naše emocije?

U našem probavnom sistemu žive milijarde bakterija – zajednica koju nazivamo crijevna mikrobiota. One proizvode hormone i neurotransmitere, uključujući serotonin, dopamin i GABA – hemikalije koje direktno utiču na raspoloženje, energiju i nivo stresa.

Zapravo, oko 90% serotonina – hormona sreće – proizvodi se u crijevima, a ne u mozgu.

Zato kada nam je mikrobiota izvan ravnoteže, možemo osjetiti:

  • nervozu
  • anksioznost
  • pad energije
  • probleme s koncentracijom
  • lošije raspoloženje

Stres i stomak – začarani krug

Kada smo pod stresom, tijelo pojačava lučenje adrenalina i kortizola. Ovi hormoni mijenjaju rad crijeva, pa hrana brže ili sporije prolazi, a mikrobiota gubi ravnotežu. To onda šalje negativne signale nazad u mozak, što pojačava stres.

To je razlog zašto ljudi pod stresom često imaju:

  • nadutost
  • grčeve
  • žgaravicu
  • promjene u apetitu

Kako “nahraniti” svoj drugi mozak?

1. Uvedite fermentisanu hranu
Jogurt, kefir, kiseli kupus, kimchi i mlaćenica bogati su probioticima koji obnavljaju dobre bakterije.

2. Jedite vlakna svaki dan
Voće, povrće, mahunarke i integralne žitarice hrane korisne bakterije i jačaju crijevnu barijeru.

3. Smanjite šećer i industrijske grickalice
One hrane loše bakterije i narušavaju ravnotežu mikrobiote.

4. Krećite se redovno
Lagano kretanje poboljšava probavu i podiže nivo endorfina – prirodnih hormona sreće.

5. Spavajte dovoljno
Kvalitetan san stabilizira hormone stresa i direktno utiče na rad probavnog sistema.

Zašto je ovo važno?

Kada brinemo o crijevima, ne brinemo samo o probavi. Brinemo o:

  • svom mentalnom zdravlju
  • stabilnosti raspoloženja
  • koncentraciji i energiji
  • nivou stresa
  • kvalitetu sna

Naš stomak i mozak stalno razgovaraju – pitanje je samo šta im šaljemo kao poruku.

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Ovdje unesite svoje ime