Jeste li ikada osjetili miris svježe pečenog hljeba, hurmašica, baklave ili roštilja — i u sekundi se vratili u djetinjstvo?
Možda ste se prisjetili kuće svojih roditelja, nane koja kuha, ljetnih raspusta ili nekog posebnog događaja. Taj fenomen ima svoje ime, a i naučno objašnjenje — Proustov efekat.
Šta je Proustov efekat?
Radi se o pojavi da mirisi mogu pokrenuti izuzetno jasne, emotivne i davno zaboravljene uspomene.
Za razliku od vida i sluha, miris je direktno povezan s dijelovima mozga koji upravljaju emocijama i memorijom.
Zbog toga jedan običan miris može izazvati:
- val nostalgije
- osjećaj sigurnosti
- sjećanja koja nismo prizvali godinama
- emocije jače nego one izazvane slikama i zvukovima
Zašto baš mirisi?
Mirisne informacije putuju kraćim i direktnijim putem do hipokampusa (centra za pamćenje) i amigdale (centra za emocije).
To znači da mozak brže i snažnije reaguje — zato se ponekad iznenadimo koliko nas miris može pogoditi.
Hrana kao “emocionalni vremeplov”
Mirisi hrane najčešće bude uspomene jer su vezani za:
- porodična okupljanja
- posebne dane
- rituale (ruček nedjeljom, bajramske kolače…)
- dom i osjećaj pripadnosti
Zato je miris hrane jedan od najmoćnijih okidača nostalgije.
Može li miris popraviti raspoloženje?
Da — i te kako!
Mirisi:
- smanjuju stres
- bude pozitivna sjećanja
- podižu motivaciju
- mogu čak smanjiti osjećaj usamljenosti
Zato nas miris jutarnje kafe često odmah “vrati u život”.
