Rutte je nakon sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a govorio o ruskim prijetnjama, podršci Ukrajini i ulozi SAD-a u mirovnim pregovorima
Dan nakon što je Vladimir Putin upozorio da Evropa „rizikuje rat s Rusijom“, na njegovu izjavu reagovao je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, koji je u Bruxellesu održao obraćanje nakon sastanka ministara vanjskih poslova članica Alijanse.
Putin je u Moskvi, pred susret s američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, poručio da „Rusija nema namjeru ulaziti u rat s Evropom“, ali i dodao da će biti spremni ako do sukoba ipak dođe.
Rutte je u svom obraćanju istakao da se NATO suočava s “realnim i dugotrajnim prijetnjama”, pozivajući se na kontinuirane ruske napade na Ukrajinu, uništavanje civilne infrastrukture i sve agresivniji odnos Moskve prema državama članicama.
Rutte: Rusija postaje sve agresivnija
Predsjedavajući sastanka, Rutte je naglasio da Rusija nastavlja brutalnu ofanzivu na Ukrajinu, dok sa početkom zime raste broj udara na energetsku i drugu ključnu infrastrukturu.
Prema njegovim riječima, ruske provokacije prema NATO-u su učestalije – od upada u vazdušni prostor i kibernetičkih napada, do slanja špijunskih plovila koja mapiraju podmorske instalacije saveznika.
„Ovakvi potezi zahtijevaju maksimalnu budnost. Na svaku prijetnju moramo odgovoriti jedinstvom i snagom“, poručio je Rutte.
Jačanje odbrane i ulaganja
Jedna od ključnih tema sastanka bilo je povećanje ulaganja u odbranu. Rutte je naglasio da evropske članice i Kanada ubrzano podižu svoje vojne budžete, što smatra ohrabrujućim korakom naprijed.
Naveo je da se ozbiljno radi na ostvarenju obećanja iz Haga, prema kojem bi saveznice trebale izdvajati oko 5% BDP-a za odbrambeni sektor.
„I podrška Ukrajini ulazi u te obaveze, jer direktno jača sigurnost Sjevernoatlantskog saveza“, rekao je on.
NATO i dalje stoji uz Ukrajinu
Rutte je naglasio da je napredak u povećanju odbrambene potrošnje već vidljiv – snage na istočnom krilu su ojačane, a veliki dio opreme je modernizovan.
Govorio je i o sve češćim hibridnim prijetnjama, uključujući sabotaže, kibernetičke upade i pokušaje destabilizacije evropskih društava.
Dotakao se i razgovora unutar Vijeća NATO–Ukrajina, gdje je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrii Sybiha predstavio najnovija dešavanja i urgentne potrebe Kijeva. U diskusiji je učestvovala i visoka predstavnica EU Kaja Kallas, naglasivši čvrsto partnerstvo EU i NATO-a.
Prema Rutteinim riječima, pomoć koju Alijansa šalje preko Liste prioritetnih zahtjeva Ukrajine (PURL) donosi konkretne rezultate na terenu, posebno kada je riječ o protivvazdušnoj odbrani. Do sada je, istakao je, prikupljeno preko 4 milijarde dolara, a ukupna godišnja suma približava se 5 milijardi.
„Ukrajina pokazuje nevjerovatnu izdržljivost. Putin vjeruje da može iscrpiti Zapad, ali današnji sastanak je dokaz da griješi“, rekao je Rutte.
Fokus na odbrani i pripreme za samit u Ankari
Rutte je naglasio da NATO, pred naredni samit u Ankari, radi na tri glavna cilja:
– dodatnom jačanju sigurnosti,
– povećanju industrijskih kapaciteta,
– i dugoročnoj podršci Ukrajini.
„Niko ne želi mir više od Ukrajinaca, ali dok radimo na mirnom rješenju, moramo im obezbijediti sredstva za odbranu suvereniteta“, dodao je.
Na kraju je poručio: „NATO je, i ostat će, odbrambeni savez. Ali nemojte imati iluzija — spremni smo zaštititi milijardu naših građana i svaki pedalj naše teritorije.“
Sjedinjene Američke Države je na sastanku predstavljao zamjenik državnog sekretara Christopher Landau, s obzirom da šef američke diplomatije Marco Rubio ovaj put nije prisustvovao skupu.
